Povijest i kultura

Zvukovi prošlosti odjekuju u svakom djeliću Istre. Na svakom koraku trepere u zraku i vode nas natrag u vremena borbi gladijatora, rimskih osvajanja, mletačke trgovine, slave austrijskih careva...

Rimski slavoluci, Bizantski mozaici, barokne palače, gotičke katedrale, renesansne freske, srednjovjekovni gradovi na brežuljcima, austrougarske fortifikacije i brojni drugi spomenici u svakom istarskom gradu i selu ponosno svjedoče o burnoj povijesti poluotoka, koji je zbog izuzetnog strateškog položaj stoljećima privlačio brojne osvajače: Rimljane, Gote, Slavene, Avare, Franke, Mlečane, Habsburgovce...

Moglo bi se reći da je sveukupna europska povijest 'prošetala' istarskim poluotokom i ostavila iza sebe neizbrisiv trag i utjecaj triju europskih civilizacija - romanske, germanske i slavenske.

Iz gotovo svih epoha kulture čovječanstva na istarskom su poluotoku ostale sačuvane građevine koje govore o živopisnoj povijesti. Rimski amfiteatar u Puli sagrađen u doba cara Vespazijana u prvom stoljeću poslije Krista, Eufrazijeva bazilika u Poreču - spomenik kulturne baštine upisan u listu Svjetske baštine UNESCO-a, Crkva Svete Eufemije u Rovinju, antički ilirski grad Nezakcij iz predrimskoga doba, Herkulova vrata iz 1. st.p.n.e, srednjovjekovni grad Motovun - tek su maleni dio bogate istarske kulturne riznice. Za širu sliku istarske kulture nezaobilazno treba posjetiti i arheološki ili povijesni muzej u Puli, etnografski muzej u Pazinu ili zavičajne muzeje npr. Umaga, Poreča, Rovinja, Labina, Buzeta i Pazina.

Običaji 

Možda zbog Učke, a možda i zbog mora, skrivena je i dobro čuvana kultura u Istri - danas se najbolje može opisati kao škrinja puna blaga. Davni naraštaji, od Rimljana i Venecijanaca, pa do Slavena - u nju su blago polagali. Istra im pak nikada nije dozvoljavala da iz nje nešto iznesu.

Ovaj spoj raznih civilizacija, kultura i običaja u Istru je utkao istinsku čaroliju, posebnu i specifičnu - istarsku. Bilo da je riječ o jeziku i narječjima, hrani, glazbi ili običajima. Dio te priče su i prizori koje je i danas moguće vidjeti: nona pred kućom plete čentrin, melodičan dijalekt kojim govori sa svojom preteljicom, nono svira u roženice ili sopele, a tko zna, možda zaplešu i balun...

Zalutati u neko istarsko selo upravo zbog ovih ljudi izniman je i topao doživljaj. Za bolji uvid u običajno naslijeđe u Istri treba posjetiti i cijeli niz manifestacija koje se svake godine organiziraju, a posvećene su folkloru, pjesmi i plesu u narodnim nošnjama, domaćoj 'riči/nostro dialetto'...

Ne biste također trebali propustiti ni likovnu izložbu koja se svakog ljeta organizira u rovinjskoj ulici Grisia, kao ni Sabor čakavskog pjesništva u Žminju; a da biste okus i miris zavodljive Istre zauvijek obnavljali predlažemo jednostavno – povremeno zavirite u kompendij znanja i spoznaja o Istri - Istarsku enciklopediju.